Na slikama 2 i 3, veličina spektra je izražena u decibelima milivata (dBm), što je uobičajena mjerna jedinica za analizatore spektra. Jedan decibel milivat je omjer snage mjeren u decibelima u odnosu na jedan milivat. Zaanalizator spektrau ovom primjeru, mjerenje decibela milivata također unaprijed pretpostavlja da je ulazna impedansa 50 oma. Za većinuanalizatori spektra, ovo je također slučaj kada je ulazna impedansa odabrana na 1M ohma. Slika 4 prikazuje izvođenje formule koja se koristi za pretvaranje decibela milivata u efektivni napon. Na slici 5, ova formula se koristi za izračunavanje rezultata mjerenja navedenih na slici 2 – 3 – R napona signala –10 dBm.
Na slikama 5.13 – 5.14 možemo vidjeti da kada se širina pojasa rezolucije smanji, unutrašnji šum raste sa –87 dBm na –80 dBm. S druge strane, kada se mijenja širina pojasa rezolucije, amplituda signala na 67 kHz i 72 kHz se ne mijenja. Na inherentni šum utiče širina pojasa rezolucije jer je termalni šum. Dakle, povećanje propusnog opsega takođe povećava ukupnu količinu termičkog šuma. Pored toga, budući da je talasni oblik signala krivulja sinusnog talasa i amplituda unutar filtera propusnog opsega ostaje konstantna bez obzira na propusni opseg, širina opsega rezolucije ne utiče na amplitudu signala na 67 kHz i 72 kHz. Budući da moramo razumjeti da diskretni signali ne bi trebali biti uključeni u proračune spektralne gustoće, karakteristike koje se odnose na analizu buke trebale bi nam posvetiti dovoljno pažnje. Na primjer, kada mjerite spektralnu gustinu šuma operativnog pojačala, naći ćete diskretni signal koji se javlja na 60 Hz (naponski vod). Budući da ovaj signal od 60 Hz nije spektralna gustina već diskretni signal, on nije uključen u krivu spektralne gustine šuma snage.
